Imaš par minuta? Reci nam što misliš o proizvodima koje si probala/o. Ostavi komentar! Kako? Pogledaj ovdje.

David Wainwright bavi se medarstvom više od 30 godina. Njegova tvrtka Tropical Forest opskrbljuje nas medom iz cijeloga svijeta. U Zambiji i Etiopiji razvili su fair trade mrežu i nabavljaju jedinstveni jaki med, a istovremeno se brinu za pčele i okoliš.
Rad u Zambiji dao mu je novu snagu i sretan je što može pomoći lokalnim proizvođačima da bolje zarađuju i pošteno žive od držanja pčela.
David je došao u Zambiju 1983. kao volonter. Njegov zadatak bio je poučiti pčelare kako da povećaju proizvodnju meda. ''Regrutirali su me kao iskusnog medara iz Velike Britanije. Nakon 20 godina još radim s istim pčelarima, ali i njihovom djecom, a oni danas proizvode sve veće količine meda i pčelinjeg voska. Moja iskustva u komercijalizaciji pčelarstva nisu se baš pokazala uspješnima, jedino što sam saznao i naučio jest da moje moderne metode nisu uspješnije od tradicionalnih zambijskih.''


Kako ste se počeli baviti pčelarstvom?

(Smijeh) Bilo je to jako, jako davno. Počeo sam amaterski uzgajati pčele - moji prijatelji su 1970-ih imali košnicu oko koje sam im pomagao i jako mi se svidjelo. Kasnije sam nabavio nekoliko svojih košnica, a onda sam upoznao čovjeka koji se uzgojem bavio profesionalno. Pomislio sam da bih i ja to mogao.

Koliko je velika tvrtka Tropical Forest?

Imam desetero zaposlenih i oko 1000 košnica s dobrim prinosom.

S kakvim medom nas opskrbljujete?

Od mene nabavljate engleski med, mađarsku akaciju, španjolski narančin cvijet, grčki med i još neke vrste, ali sad se ne mogu sjetiti.

Većina vaših proizvoda je organska i ima fair trade certifikat. Koliko vam je to važno?

Mislim da je to vrlo važno i tvrtka zbog toga postoji. Sve je to plod moga rada u Zambiji od prije nekoliko godina. Riječ je o fair trade projektu u kojem smo pokušali razviti tržište meda i pčelinjeg voska za domaće, zambijske pčelare. Kad sam se vratio u Britaniju, s Tropical Forestom nastavio sam misiju. Med i vosak kupujemo u Zambiji, ali i Etiopiji i Kamerunu.

Vaš med potječe s ekološki osjetljivih lokacija. Smatrate li da je bitno baviti se ekološkim pitanjima?

Da, razmišljati o tim problemima već je postalo mainstream. Naša proizvodnja je još zanimljivija jer mi med dobivamo iz šume, od pčela koje žive u šumi. Ako od toga uspijemo razviti dobro tržište, bit će to izvrstan način iskorištavanja šuma. To će značiti da lokalno stanovništvo mora sačuvati šume da bi moglo zarađivati.

Broj pčela u svijetu se smanjuje, kako to utječe na vaš posao?

To nam dosta otežava posao jer je pčele teško održati zdravima. Kada sam počinjao, dovoljno je bilo skupiti pčele u košnicu i dati im prostor za život, a one bi na istom mjestu sretno živjele godinama. Znalo se dogoditi da ih polovina ode u roju pa se proizvodnja prepolovi, ali ostajale bi godinama. Danas, zbog problema s grinjom varroa, morate se jako potruditi kako bi pčele ostale žive.

Jesti li aktivno uključeni u borbu protiv pomora pčela?

Naravno, radimo na projektu s Odjelom za genetiku Bangorskog sveučilišta. Uzgajamo vrstu pčele otpornu na grinje i bolesti koje donose. U Africi, gdje su uvijek opstajali samo najjači, pčele lagano razvijaju imunost na grinje. Ovdje u Britaniji uzgajivači se trude održati pčele živima pomoću lijekova pa one nikada ne razviju prirodnu imunost i to ih čini slabima. U sklopu projekta nastojimo razmnožiti što više otpornih pčela kako bismo zajednice zaštitili od odumiranja i sačuvali ih.